Glavobolja je jedan od najčešćih zdravstvenih problema današnjice. Gotovo svatko ju je barem jednom iskusio – od blagog pritiska koji prolazi nakon odmora do intenzivne boli koja može značajno otežati svakodnevno funkcioniranje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), poremećaji glavobolje zahvaćaju oko 40 % svjetske populacije, odnosno približno 3,1 milijardu ljudi prema podacima za 2021. godinu. Glavobolje se pojavljuju u svim dobnim skupinama, a ukupno su češće kod žena. Posebno je izražena razlika kod migrene, koja se kod žena pojavljuje znatno češće nego kod muškaraca.
Iako često kažemo samo „boli me glava“, glavobolja nije jedan jedinstveni problem. Iza istog simptoma mogu se nalaziti različiti mehanizmi i različiti izvori boli. Upravo zato važno je prepoznati kakav tip glavobolje osoba ima i postoje li drugi simptomi koji je prate.
Nisu sve glavobolje iste
Međunarodna klasifikacija glavobolja (ICHD-3) razlikuje velik broj različitih vrsta glavobolja, koje se u osnovi mogu podijeliti na primarne i sekundarne.
Kod primarnih glavobolja glavobolja je sama po sebi poremećaj, a nije posljedica neke druge bolesti ili stanja.
Među najpoznatijima su:
Migrena – najčešće se pojavljuje u napadajima, a bol je često pulsirajuća, umjerena do jaka i može biti jednostrana. Mogu je pratiti mučnina te pojačana osjetljivost na svjetlo i zvuk.
Tenzijska glavobolja – često se opisuje kao pritisak ili stezanje, poput obruča oko glave. Najčešće je blagog do umjerenog intenziteta i obostrana.
Cluster glavobolja – znatno je rjeđa, ali vrlo intenzivna. Bol se tipično pojavljuje jednostrano, najčešće oko oka ili sljepoočnice, a mogu je pratiti suzenje i crvenilo oka te simptomi iz nosa na istoj strani.
Kod sekundarnih glavobolja, s druge strane, glavobolja nastaje kao posljedica drugog poremećaja ili stanja. Mogu biti povezane s različitim bolestima i ozljedama, ali i sa strukturama vrata, očiju, sinusa, zuba, usne šupljine ili lica.
Za fizioterapiju su posebno relevantne cervikogena glavobolja, povezana s vratnom regijom, te kod određenih pacijenata glavobolja povezana s temporomandibularnim poremećajem (TMD), odnosno problemima čeljusnog sustava.
To nas dovodi do važnog pitanja: mora li izvor boli uvijek biti tamo gdje je osjećamo?
Kada izvor glavobolje nije u glavi
U fizioterapiji se ne promatra samo mjesto na kojem pacijent osjeća bol. Kod određenih glavobolja važno je procijeniti i okolne strukture koje mogu biti povezane s pojavom ili održavanjem simptoma.
Zato pregled osobe s glavoboljom, kada simptomi na to upućuju, može obuhvatiti vratnu kralježnicu, područje potiljka, mišiće vrata i ramenog obruča te čeljusni zglob i žvačnu muskulaturu.
Vratna kralježnica
Vratna kralježnica posebno je važna kod sumnje na cervikogenu glavobolju. Kod nje je izvor problema povezan sa strukturama vratne regije, dok se bol osjeća u području glave.
Fizioterapeut procjenjuje pokretljivost vrata i kvalitetu pokreta te ispituje mijenja li se ili pojavljuje pacijentu poznata glavobolja pri određenim pokretima ili testovima. Važan je i odnos simptoma s dugotrajnim položajima i svakodnevnim opterećenjima.
Ako se pronađu relevantna ograničenja, terapija se ne svodi samo na „opuštanje vrata“. Ovisno o nalazu mogu se primijeniti manualne tehnike te vježbe usmjerene na pokretljivost, kontrolu i funkciju vratne regije.
Potiljak i subokcipitalna muskulatura
Na prijelazu između glave i vrata nalazi se skupina malih subokcipitalnih mišića koji sudjeluju u kontroli položaja i pokreta glave.
Kod nekih osoba s glavoboljama ovo područje može biti osjetljivo ili napeto. Tijekom pregleda zato se procjenjuje može li pritisak, palpacija ili pokret ovog područja reproducirati ili promijeniti pacijentu poznate simptome.
Kada nalaz na to upućuje, manualni tretman i ciljane vježbe vratne regije mogu biti dio fizioterapijskog pristupa.
Mišići vrata i ramenog obruča
Mišići vrata i ramenog obruča također mogu biti osjetljivi kod osoba koje imaju glavobolje.
Njihovo povećano opterećenje može se pojaviti uz dugotrajne statične položaje, ponavljajuće aktivnosti ili druge muskuloskeletne probleme. Zbog toga se tijekom pregleda može procijeniti osjetljivost mišića, pokretljivost, snaga, izdržljivost i kontrola pokreta, umjesto da se terapija usmjeri samo na jednu bolnu točku.
Ovisno o nalazu, tretman može uključivati manualne tehnike, rad na mekim tkivima, aktivne vježbe te prilagodbu svakodnevnih opterećenja.
Čeljusni zglob i žvačni mišići
Područje koje se kod glavobolja ponekad previdi jest temporomandibularni zglob (TMJ) – zglob koji povezuje donju čeljust s lubanjom.
Procjena ovog područja posebno može imati smisla kada se uz glavobolju pojavljuju bol ili napetost čeljusti, bol u području sljepoočnica, stiskanje ili škripanje zubima, bol pri žvakanju, ograničeno otvaranje usta ili bol i zvukovi u području čeljusnog zgloba.
Pregled može uključivati pokretljivost i kontrolu pokreta čeljusti te procjenu žvačne muskulature, posebno mišića masseter i temporalis, a prema potrebi i drugih struktura temporomandibularnog sustava.
Ako se pronađe relevantan muskuloskeletni problem, fizioterapijski pristup može uključivati manualne tehnike za čeljusni zglob i okolna meka tkiva, tehnike usmjerene na smanjenje mišićne osjetljivosti te vježbe za pokretljivost i kontrolu čeljusti.
Važno je pritom naglasiti da stiskanje zuba, osjetljivi žvačni mišići ili klikanje čeljusti ne znače automatski da je pronađen uzrok glavobolje. Cilj pregleda upravo je utvrditi postoji li kod konkretnog pacijenta povezanost između funkcije čeljusti i njegovih simptoma.
Kako fizioterapija pristupa glavobolji?
Fizioterapijski tretman ne bi trebao početi unaprijed odabranom tehnikom, nego anamnezom i individualnom procjenom.
Kod jedne osobe važan nalaz može biti ograničena pokretljivost vratne kralježnice. Kod druge izražena osjetljivost određenih mišića ili smanjena kontrola pokreta, dok kod treće simptomi mogu upućivati na potrebu da se uz vrat procijeni i temporomandibularni sustav.
Ovisno o nalazu, terapija može kombinirati manualnu terapiju, mobilizaciju, tretman mekih tkiva, terapijske vježbe, poboljšanje kontrole pokreta te edukaciju o upravljanju svakodnevnim opterećenjima.
Cilj nije tretirati svaku strukturu koja se nalazi u blizini glave, nego prepoznati nalaze koji su relevantni za simptome pojedinog pacijenta i prema njima usmjeriti terapiju.
Kada fizioterapija nije prvi izbor?
Nije svaka glavobolja muskuloskeletnog podrijetla i nije svaka glavobolja za fizioterapijski tretman.
Posebnu pozornost zahtijeva iznenadna i izrazito jaka glavobolja, nova ili značajno drugačija glavobolja od uobičajene, glavobolja nakon ozljede glave, kao i glavobolja praćena simptomima poput slabosti ili utrnulosti jedne strane tijela, poremećaja govora ili svijesti, visoke temperature i ukočenosti vrata ili drugih naglo nastalih neuroloških simptoma. U takvim situacijama potrebna je pravovremena medicinska procjena.
Kod migrene i drugih primarnih glavobolja fizioterapija također ne zamjenjuje liječničku dijagnostiku i odgovarajuće medicinsko liječenje. Međutim, kod nekih pacijenata istodobno mogu postojati problemi vratne ili temporomandibularne regije koje je moguće zasebno procijeniti i tretirati.
Kod glavobolje zato nije važno samo gdje boli – važno je razumjeti što kod pojedinog pacijenta može biti povezano s boli.
Imate učestale glavobolje?
Ako uz glavobolju primjećujete ukočenost ili bol u vratu, napetost u području potiljka, bol u čeljusti ili sljepoočnicama, stiskanje zuba ili tegobe povezane s pokretima vrata i čeljusti, fizioterapijska procjena može pomoći utvrditi postoje li mišićno-koštani čimbenici povezani s vašim simptomima.
Ako niste sigurni je li fizioterapija prikladna za vaše tegobe, slobodno nam se obratite. Nakon razgovora i individualne procjene možemo procijeniti postoji li indikacija za fizioterapijski tretman ili je potrebno daljnje medicinsko razjašnjenje.
